Zašto je svinjsko meso sve skuplje, a proizvođači sve siromašniji
U prodavnicama širom Srbije svinjsko meso poslednjih dana beleži novi rast cena, dok su istovremeno tovljene svinje na tržištu jeftine. Ovakav nesklad otvara ključno pitanje: zašto je svinjsko meso sve skuplje za potrošače, dok proizvođači rade na ivici opstanka.
Nesklad između cena živih svinja i mesa u prodavnicama
Iako je ponuda svinjskog mesa veća od potražnje, cene u mesarama i trgovinskim lancima ostaju visoke. Promet tokom novembra, decembra i početkom januara niži je za oko deset odsto, ali to nije dovelo do pojeftinjenja mesa.
Ko najviše zarađuje u lancu proizvodnje
Agroekonomista Zarko Galetin ističe da najveću dobit ostvaruju klaničari i trgovci, jer upravo oni diktiraju otkupne i maloprodajne cene. Razlika između cene tovljeniка i krajnje cene mesa gotovo uvek ide na štetu primarnih proizvođača.
Cene prasadi i tovljeniка po regionima
Na tržištu Srbije prisutne su značajne regionalne razlike u cenama živih svinja:
- Prasići od 16 do 25 kg: oko 380 dinara po kilogramu
- Svinje od 80 do 120 kg: oko 200 dinara po kilogramu
- Raški okrug: prasići oko 400 dinara, tovljenići oko 190 dinara
- Šumadija: svinje od 80 do 120 kg oko 180 dinara
- Niš: tovljenići oko 200 dinara
- Čačak: prasići od 380 do 400 dinara, svinje od 200 do 250 dinara
Cene svinjskog mesa u trgovinskim lancima
- Svinjski but sa kosti: 599 dinara po kilogramu
- Svinjska plećka sa kosti: od 619 do 839 dinara
- Svinjski vrat: od 499 do 649 dinara
- Svinjski but bez kosti: od 639 do 899 dinara
- Svinjski file: od 799 do 999 dinara
Nestabilno tržište i pritisak na farmere
Tokom zimskog perioda, kada je potrošnja svinjskog mesa tradicionalno najveća, mnogi farmeri nisu uspeli da prodaju ugojene svinje. Nešto povoljniji položaj imali su samo oni proizvođači koji su ranije sklopili ugovore sa klanicama.
Minimalna cena za opstanak proizvodnje
Prema rečima Zarka Galetina, proizvođači bi mogli da posluju bez gubitaka tek ako bi otkupna cena bila između 280 i 300 dinara po kilogramu. Sve ispod toga vodi ka daljem gašenju farmi.
Zašto mali proizvođači najviše trpe
Tržište mesa ima malu elastičnost, što znači da rast cena ne dovodi do proporcionalnog pada potražnje. Trgovci testiraju granicu izdržljivosti potrošača, dok mali i srednji proizvođači ostaju bez pregovaračke moći.
Udruživanje kao jedini izlaz
Više od 70 odsto ukupne ponude dolazi od malih i srednjih proizvođača. Bez udruživanja i zajedničkog nastupa na tržištu, oni ne mogu ravnopravno da pregovaraju sa otkupljivačima i trgovinskim lancima.
Uloga države i zavisnost od uvoza
Povećanje kapaciteta stočarstva ključno je kako Srbija ne bi ostala zavisna od uvoza, naročito svinjskog mesa iz Evropske unije koje je često jeftinije. Dodatna stimulacija domaćih proizvođača mogla bi da donese veću ravnotežu i stabilnost tržišta.
