Trampova blokada Venecuele: SAD zahtevaju povrat američkih prava na naftu i imovinu
Američki predsednik Donald Tramp najavio je potpunu blokadu svih sankcionisanih naftnih tankera који ulaze i izlaze iz Venecuele, zahtevajući da Venecuela vrati naftu, zemljište i drugu imovinu koja je, kako tvrdi, „ilegalno oduzeta“ Sjedinjenim Državama. Ovaj potez predstavlja najveće zaoštravanje u odnosima između Vašingtona i Karakasa u poslednjih nekoliko godina.
Šta je Tramp konkretno najavio?
Tramp je najavio da će blokada ostati na snazi sve dok Venecuela ne vrati imovinu koju, po njegovim rečima, pripada američkim kompanijama i državi. On je naveo da su prava na naftu i energiju nekada bila pod kontrolom američkih firmi pre nego što je Venecuela nacionalizovala naftnu industriju, i da je cilj SAD da se ta prava povrate.
Geopolitički i ekonomski kontekst
Venecuela poseduje najveće dokazane rezerve sirove nafte na svetu, a njena državna kompanija PDVSA dugo je bila centralna tačka za strane investicije. Nacionalizacija naftnih polja tokom ranijih decenija dovela je do toga da kompanije iz SAD, poput Chevrona i ExxonMobila, izgube kontrolu nad svojim ulaganjima, a neke od tih kompanija sudski traže nadoknade i danas.
Predsednički dekret je pogodio američke kompanije Chevron Corp., ConocoPhillips, Exxon Mobil Corp., britanski BP, francuski Total SA i norveški Statoil ASA, koje su izgubile kontrolu nad naftnim poljima razvijenim u basenu reke Orinoko.
Naftni pojas Orinokoa
U to vreme, strani investitori su zadržali izvestan stepen nezavisnosti samo u naftnom pojasu Orinokoa, gde su imali vodeću ulogu pre potpisivanja zakona. Devedesetih godina prošlog veka, venecuelanska vlada je dozvolila stranim igračima ulazak u region Orinokoa jer su se tamošnja polja smatrala neperspektivnim i zahtevala su velika kapitalna ulaganja.
Međutim, vodeće strane kompanije su postepeno povećavale proizvodnju nafte u Orinoku na 600.000 barela dnevno. Od samog početka, strani igrači su zajedno sa PDVSA sprovodili istraživanje, proizvodnju i skupu početnu preradu sirove nafte na poljima Orinoka.
Kako je reagovala Venecuela?
Venecuelanska vlada i predstavnici Karakasa odbacili su Trampove tvrdnje kao „intervencionističke i kolonijalističke“. Zvaničnici tvrde da su mere SAD usmerene na preuzimanje prirodnih resursa zemlje i krše međunarodno pravo.
Međunarodne implikacije
Trampova blokada izazvala je zabrinutost u međunarodnoj zajednici zbog mogućih posledica na globalno tržište nafte i političku stabilnost regiona. Cene nafte već su reagovale usled neizvesnosti u lancima snabdevanja.
„Povrat prava na naftu“
Tramp je izjavio da su SAD ranije izgubile prava na venecuelansku naftu kada su tamošnje vlasti nacionalizovale industriju, i da američke kompanije nisu dobile fer nadoknadu po međunarodnom arbitražnom pravu. Zato je, prema njegovim rečima, cilj Vašingtona da se ta prava ponovo uspostave.
Ova odluka predstavlja novu fazu tenzija između SAD i Venecuele.
