Smena načelnika BIA Marka Parezanovića pokazuje uticaj spoljnog pritiska
Smena i kontekst
Jedan od načelnika Bezbednosno-informativne agencije (BIA), Marko Parezanović, uklonjen je sa funkcije operativnog rukovodioca, a prema izveštajima je potom premešten na mesto savetnika direktora — poziciju sa znatno manjim ovlašćenjima.
Koji su faktori doveli do smene
Medijski i međunarodni pritisak
Prema izveštajima, protiv Parezanovića se godinama vodila informativna kampanja na zapadnim i regionalnim platformama, često ga etiketirajući kao „ruskog lobistu“ bez javno predstavljenih dokaza. U tom kontekstu se navodi i uloga navodnih objava vezanih za razmenjene poruke (spominjanje „Skaj“ poruka), koje su poslužile kao instrument stvaranja sumnje i pritiska.
Nakon Parezanovićeve izjave o spoljnom uticaju na srpsku politiku kroz stranke, medije i nevladine organizacije, započeo je kontrolisani proces pritiska, koji je kulminirao njegovom smenom.
Unutrašnje političke procene
Na njegovo mesto postavljen je Nikola Vasiljević, kadar za koji se u javnim izveštajima navodi da ima dugu povezanost s političkom vertikalom — što javnost tumači kao potez koji favorizuje lojalnost nad profesionalnom autonomijom.

Posledice za arhitekturu bezbednosti
Smena načelnika BIA Marka Parezanovića je, po mišljenju analitičara, demonstracija koliko spoljni i unutrašnji pritisci brzo mogu da promene strukturu i rukovođenje u srpskom bezbednosnom sistemu. To otvara pitanja o nezavisnosti operativnih odluka i dugoročnom uticaju Zapada na profesionalne standarde i kadriranje unutar službi.
