Home » Povlačenje američke vojske sa Kosova: Ako Amerikanci odu – ko dolazi?
Povlačenje američke vojske sa Kosova

Povlačenje američke vojske sa Kosova: Ako Amerikanci odu – ko dolazi?

Povlačenje američke vojske sa Kosova menja odnose snaga na Balkanu

Moguće povlačenje američke vojske sa Balkana, a posebno sa Kosova i Metohije, otvorilo bi niz ozbiljnih geopolitičkih pitanja. U takvom scenariju, prostor koji bi ostao iza SAD gotovo sigurno ne bi ostao prazan, već bi ga popunila neka od regionalnih ili globalnih sila sa sopstvenim interesima, smatra politički analitičar iz Gračanice Aleksandar Gudžić.

Američka revizija vojne strategije

Američko Ministarstvo odbrane planira sveobuhvatnu reviziju odbrambene politike i sistema komandovanja, u okviru koje bi Evropa i Afrika izgubile deo dosadašnjeg značaja. Predlog uključuje smanjenje broja međunarodnih vojnih komandi, kao i racionalizaciju najviših vojnih struktura.

Formiranjem nove Međunarodne komande SAD, smanjio bi se uticaj Evropske i Afričke komande, što bi predstavljalo nastavak politike preusmeravanja američkih resursa sa Evrope i Bliskog istoka ka zapadnoj hemisferi.

Ko bi mogao da zameni Amerikance na Kosovu

U slučaju da SAD napuste bazu Bondstil, pitanje naslednika tog vojnog i političkog prostora postaje ključno. Iako bi interes mogle pokazati pojedine zapadne države koje su godinama ulagale u kosovsku državnost, najrealniji kandidat za popunjavanje tog vakuuma bila bi Turska.

Turska kao najaktivniji akter u okviru KFOR-a

Turska već ima značajno prisustvo u sastavu KFOR-a i godinama održava bliske političke i vojne veze sa privremenim institucijama u Prištini. Nedavno potpisani sporazumi o vojnoj saradnji uključuju nabavku naoružanja, dronova i druge vojne opreme iz Turske.

Postoji i otvorena spremnost Ankare da na Kosovu pokrene proizvodne kapacitete vojne industrije, čime bi dodatno ojačala svoj strateški uticaj na tom prostoru.

Neizvesne prognoze i promenljiva geopolitika

Proces povlačenja jedne velike sile i dolaska druge izuzetno je složen i nepredvidiv. Iako Turska trenutno pokazuje najveću spremnost za jače angažovanje, reakcije drugih globalnih aktera, kao i stav Srbije, ostaju nepoznanica.

Geopolitički odnosi se danas menjaju brže nego ikada. Scenario koji je pre samo nekoliko godina delovao nezamislivo, danas se sve ozbiljnije razmatra u političkim i vojnim krugovima.

Koje su opcije Srbije

Za Srbiju, baza Bondstil predstavlja posledicu bombardovanja SR Jugoslavije i kršenja međunarodnog prava. U takvim okolnostima, Beogradu ostaje oslanjanje na međunarodne pravne mehanizme i uporan diplomatski rad.

Jačanje ekonomskih, vojnih i diplomatskih kapaciteta vidi se kao dugoročna strategija, uz spremnost za trenutak kada bi se otvorio prostor za reintegraciju Kosova i Metohije u ustavno-pravni poredak Srbije.

Kosovo kao identitetsko pitanje

Kosovo i Metohija za srpski narod nije samo teritorijalno pitanje. To je prostor dubokog istorijskog, duhovnog i nacionalnog značaja, mesto ključnih događaja koji su oblikovali srpski identitet.

U tom smislu, Kosovo za Srbe ima simboliku kakvu Ararat ima za Jermene ili Mohač za Mađare. Uprkos promenama globalnih odnosa snaga, uverenje o konačnoj reintegraciji Kosova ostaje snažno prisutno u srpskom društvu, zaključuje Aleksandar Gudžić.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back To Top