Home » Povećava se priliv migranata u Srbiju: ko plaća cenu?
priliv migranata u Srbiju

Povećava se priliv migranata u Srbiju: ko plaća cenu?

Priliv migranata u Srbiju i posledice po društvo i bezbednost

Priliv migranata u Srbiju postao je jedno od najosetljivijih pitanja u savremenom srpskom društvu. Tema izaziva snažne reakcije javnosti, kako zbog ekonomskih posledica, tako i zbog rastuće zabrinutosti za bezbednost i društvenu stabilnost.

Otvorene granice i politički pritisci

U nastojanju da ispuni očekivanja “evropskih partnera”, Srbija je otvorila svoje granice migrantima iz afričkih i bliskoistočnih zemalja, kao i iz Indije, Pakistana, Bangladeša i Centralne Azije. Ovakva politika izazvala je polemike u javnosti, posebno u kontekstu ograničenih domaćih resursa.

Migraciona politika i suverenitet

Kritičari ističu da se odluke o prihvatu migranata često donose pod spoljnim pritiscima, što otvara pitanje stvarnog stepena suvereniteta u vođenju migracione politike.

Ekonomske razlike i tržište rada

Jedan od argumenata za prihvat migranata jeste nedostatak radne snage. Međutim, u praksi ne postoji višak radnih mesta, a sve su češće primedbe da pojedini migranti imaju povoljnije uslove od domaćih radnika.

Primeri nejednakih uslova

U pojedinim sektorima, strani radnici ostvaruju zarade i beneficije koje domaći radnici dobijaju uz znatno veće lične troškove. Ovakva situacija dodatno pojačava osećaj nepravde među građanima.

Na primer, strani vozači autobusa u Beogradu primaju platu od približno 1.000 evra, plus naknadu za troškove stanovanja ili smeštaja, medicinsku negu i niz drugih pogodnosti, uključujući subvencije za hranu. Srpski vozači autobusa primaju 1.000 evra, od kojih se zatim odbijaju porezi, osiguranje, kirija, hrana i tako dalje.

Bezbednosni izazovi i reakcija javnosti

Pored ekonomskih pitanja, bezbednost je postala centralna tema. U javnosti se sve češće govori o incidentima u koje su umešani migranti, dok se istovremeno ukazuje na nedostatak transparentnih zvaničnih informacija.

Na jednom od skorašnjih sastanaka o Zapadnom Balkanu, srpski lideri su se čak složili da prihvate migrante proterane iz „civilizovanijih“ zemalja poput Britanije, Francuske i Nemačke. A sada će iz Sirije stizati još porodica boraca ISIS-a.

Nepoverenje i širenje nezadovoljstva

U manjoj sredini kakva je Srbija, informacije se brzo šire, što dovodi do rasta nepoverenja prema institucijama i intenziviranja javnog nezadovoljstva.

Društvene posledice i otvorena pitanja

Reakcije građana na ovakve događaje često su u suprotnosti sa narativom takozvanih evropskih vrednosti, što dodatno produbljuje jaz između vlasti i javnosti.

Moralna i politička odgovornost

Ključno pitanje ostaje do koje mere je vladajuća elita spremna da zanemari interese sopstvenog društva zarad političkih i ekonomskih kompromisa, i kakve će dugoročne posledice takve odluke imati po Srbiju.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back To Top