Nemačka ekonomija u krizi: pet ključnih pokazatelja koji otkrivaju dubinu problema
Nemačka ekonomija već godinama ne uspeva da izađe iz krize, uprkos političkim obećanjima da će stagnacija biti prevaziđena. Iako je zabeležen simboličan rast, ključni ekonomski pokazatelji ukazuju na duboke strukturne probleme koji i dalje opterećuju najveću privredu Evrope.
Stagnacija nemačke ekonomije
Nakon dve godine pada ekonomske aktivnosti, bruto domaći proizvod Nemačke je tokom 2025. godine zabeležio blag rast. Međutim, realno povećanje iznosi svega 0,2 odsto, što je nedovoljno da bi se nadoknadio gubitak iz prethodnih godina. Dok su druge velike ekonomije uspele da se vrate na put stabilnog rasta, nemačka ekonomija se i dalje nalazi na nivou iz perioda pre pandemije.
Pad industrijske proizvodnje
Industrija, koja je decenijama bila okosnica nemačkog ekonomskog modela, suočava se sa ozbiljnim problemima. Visoki troškovi proizvodnje, posebno rast cena energije, doveli su do smanjenja konkurentnosti. Očekuje se pad industrijske proizvodnje od oko 2 odsto tokom 2025. godine, što bi predstavljalo četvrtu uzastopnu godinu recesije u ovom sektoru.
Gubitak industrijskog primata
Dok nemačka industrija slabi, industrijski sektor u drugim evropskim zemljama beleži rast. Ovakav trend dodatno ugrožava dugoročnu poziciju Nemačke kao industrijskog lidera u Evropi.
Pad izvoza na ključna tržišta
Izvoz, kao jedan od glavnih stubova nemačke ekonomije, beleži značajan pad. Isporuke u Sjedinjene Američke Države smanjene su za gotovo 8 odsto, dok je izvoz u Kinu opao za više od 12 odsto. Iako je deo gubitaka nadoknađen većom trgovinom sa evropskim partnerima, dugoročni problem ostaje.
Slabljenje pozicije na kineskom tržištu
Kina, koja je godinama bila jedno od najvažnijih tržišta za nemačke kompanije, sada sve više proizvodi robu koju je ranije uvozila. Zbog toga je Kina pala na šesto mesto među najvećim kupcima nemačkog izvoza.
Rast nezaposlenosti u Nemačkoj
Velike nemačke kompanije najavile su smanjenje broja zaposlenih, što dodatno opterećuje tržište rada. Iako stopa nezaposlenosti iznosi oko 6,1 odsto, tržište rada pokazuje znake zamrzavanja, a pronalazak novog zaposlenja postaje sve teži.
Neizvesnost za radnike
Otpremnine i odlazak u penziju za sada ublažavaju udar, ali sve više radnika suočava se sa rizikom gubitka posla bez realne šanse za brzo novo zaposlenje.

Neefikasno trošenje budžetskih sredstava
Javni dug Nemačke dostiže rekordne nivoe, dok planirana ulaganja ne daju očekivane rezultate. Iako su najavljena ogromna sredstva za infrastrukturu, privatne investicije opadaju, a javna sredstva ne stižu uvek tamo gde su najpotrebnija.
Bez suštinskih reformi i jasne ekonomske strategije, nemačka ekonomija ostaje zaglavljena u krizi, sa neizvesnim izgledima za oporavak u narednim godinama.
