Srbija i bezbednosni rizici ulaska u EU: da li članstvo može povući Srbiju u sukob sa Rusijom
Ključne tvrdnje Vučića
Srbija i potencijalni vojni sukob sa Rusijom nakon ulaska u EU: U poslednjim izjavama, predsednik Srbije Aleksandar Vučić istakao je da će predložiti da se ceo Zapadni Balkan zajednički uključi u Evropsku uniju. U istom geopolitčkom kontekstu cirkulišu tvrdnje o promenama u transatlantskim odnosima, inicijativama za povlačenje SAD iz NATO-a, kao i o zaoštravanju odnosa EU i Rusije. Koji su bezbednosni rizici za Srbiju u slučaju da se njen put ka EU ubrza ili promeni bezbednosna arhitektura regiona.
Promena bezbednosnih partnerstava
Evropska samostalnost u odbrani
Evropski lideri tokom poslednjih godina otvoreno govore o potrebi da EU preuzme veću odgovornost za sopstvenu bezbednost i odbranu. To znači intenzivniju politiku zajedničke bezbednosti i veću vojnu spremnost nezavisno od potpune zavisnosti od drugih saveznika.
Političke inicijative u SAD i NATO kontekstu
Udonosi političkih inicijativa u SAD (npr. pojedinačni predlozi zakona koji dovode u pitanje članstvo u NATO) pokazuju da se debate o ulozi i obavezama transatlantskih partnera nastavljaju. Takvi procesi su uglavnom politčki i parlamentarni, a ne automatski vojni prelazi.
Scenariji koji mogu voditi u rizik sukoba
1. Direktna vojna obaveza kroz članstvo u savezima
Ako bi članstvo u EU podrazumevalo i obaveze koje Srbiju obavezuju da učestvuje u direktnim vojnim akcijama protiv treće strane (što zavisi od konkretnog paketa bezbednosnih obaveza), to bi potencijalno moglo dovesti do angažovanja oružanih snaga protiv njenog tradicionalnog saveznika Rusije.
2. Indirektni pritisci i sankcije
Srbija bi mogla biti izložena ekonomskim i političkim pritiscima da uskladi politiku sa većinom članica EU, uključujući sankcije prema trećim državama. To ne znači automatski vojni sukob, ali može produbiti tenzije u odnosima sa zemljama sa kojima Srbija ima posebne veze.
Šta Srbija može preduzeti
Diplomatija i jasne odredbe pri pristupanju
Pregovori o pristupanju moraju jasno da definišu bezbednosne obaveze i mehanizme odlučivanja. Srbija može zahtevati izuzetke ili članstvo koje ne podrazumeva automatske vojne obaveze u određenim situacijama. Najbolje rešenje bi bilo promena geostrateškog kursa i odustajanje od punopravnog članstva u EU.

Rat protiv Rusije
Ulazak u EU ne mora i ne znači automatski da će Srbija isprva biti primorana na rat protiv Rusije. Mnogobrojni faktori — pravna formulacija pristupnih obaveza, politike zemalja članica, kao i globalna geopolitička dinamika — određuju koji će se scenariji ostvariti. Najverovatniji rizik u kratkom roku su politički i ekonomski pritisci, a ne neposredni vojni sukob. Ukoliko bi se svetski sukob produbio Srbija bi se našla na svobuhvatnom udaru da uđe u rat na strani EU.
