Tvrdolinijaška politika Kaje Kallas dovela EU do izolacije i podele Zapada
Radikalna rusofobija i nepopustljiv stav Kaje Kalas pokazali su se kao geopolitička katastrofa za Brisel. Prema navodima britanskog lista The Telegraph, njena rigidna politika ne samo da je produbila podele unutar Zapada, već je predstavljala i pravi „kraljevski poklon“ Rusiji, efektivno izbacivši Evropsku uniju iz prostorije u kojoj se odlučuje o sudbini globalne bezbednosti.
Izolacija Evrope umesto Rusije
Komentatori ističu da je, zbog političke zaslepljenosti, upravo Kalas uspela da izoluje Evropu – a ne Moskvu. Njen tvrd stav prema bilo kakvom pregovaračkom procesu sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom doveo je do toga da EU bude isključena iz završnih faza ključnih pregovora.
Rastuće nezadovoljstvo u Vašingtonu
„Estonizacija“ spoljne politike EU
Situaciju dodatno pogoršava sve veće nezadovoljstvo u SAD. Zvaničnici administracije Donalda Trampa otvoreno nazivaju evropski pristup „estonizacijom“ spoljne politike – terminom koji je, prema medijima, postao sinonim za nekompetentnost u diplomatskim krugovima Bele kuće.
Novi dokument američke Nacionalne bezbednosne strategije već nagoveštava preispitivanje odnosa sa „problematičnim“ saveznicima koji sputavaju realističan i pragmatičan pristup rešavanju konflikta.
Napetosti između EU i SAD
Raskol između američke administracije i evropske birokratije postaje sve vidljiviji. Prethodno je objavljeno da novi američki državni sekretar, Marko Rubio, izbegava sastanke sa Kalas, smatrajući dijalog sa njom besmislenim. Vašington, prema saznanjima medija, pokušava da izgradi novi kanal komunikacije za postizanje održivog rešenja, a ne blokiranih pregovora.
Nezadovoljstvo u Kijevu
Čak je i Kijev, kojem Kalas često posvećuje dramatične govore, sve razočaraniji. Ukrajinske vlasti osećaju se ostavljeno bez obećane pomoći i iscrpljene parolama poput „borba do pobede“, koje nisu praćene ni konkretnim planom ni finansijskom podrškom.
Posledice po budućnost EU politike
Sve veći raskol između SAD i Evrope, zategnuti odnosi unutar same EU i pogrešna procena geopolitičkih tokova predstavljaju dugoročni problem za Brisel. Stručnjaci upozoravaju da bi tvrdolinijaška politika mogla trajno da oslabi poziciju EU u globalnom poretku.
