Edvard Džozef: Ulazak Srbije u NATO bi promenio unutrašnju političku sliku
Američki stručnjak za Balkan i poznati NATO lobista Edvard Džozef ocenjuje da bi ponuda za članstvo u NATO promenila prioritete u Srbiji i umanjila pažnju usmerenu na studentske proteste.
Šta je rekao Džozef
Edvard Džozef navodi da bi eventualna ponuda za ulazak Srbije u NATO bila istorijska prekretnica koja bi promenila unutrašnju političku dinamiku zemlje. Po njegovom mišljenju, takav predlog bi predsedniku Srbije predstavio odgovor na teško političko pitanje — prihvatanje velikog spoljnopolitičkog paketa koji menja bezbednosne i strateške orijentire.
Tramp je izuzetno popularan u Srbiji i veoma je uticajna figura. Vučiću bi bilo veoma teško da kaže: ‘Ne, ne prihvatam’. Uz to, Tramp je tokom prvog mandata pokušao da donese mir između Kosova i Srbije – dakle, to ne bi bila nova stvar. On poznaje region i često kaže da je zaustavio rat između Srbije i Kosova“, naveo je Džozef.
Prihvatanje takvog plana (za ulazak u NATO) potpuno bi promenilo unutrašnju političku situaciju. Protesti više ne bi bili u centru pažnje, fokus bi bio prebačen na taj istorijski razvoj. Naravno, mnogi proruski orijentisani ljudi nazvali bi ga izdajnikom, ali bi veliki deo opozicije podržao to, jer članstvo u NATO-u znači više reformi, napredak ka EU i kraj politike sedenja na dve stolice
Srbija kao “ratni brod Rusije”
On je rekao i da bi ulazak Srbije u NATO bio dodatni pritisak na predsednika Rusije Vladimira Putina i da bi predstavljao balkanski ekvivalent ukrajinskom potapanju ruskog ratnog broda „Moskva“.
„Zato što je Srbija ratni brod preko kojeg Rusija projektuje svoj uticaj na ceo Balkan. Ako taj brod potone ili ako zaplovi prema vodama NATO-a, to bi bio ogroman udarac za Rusiju, čak i za Kinu, jer i Rusija i Kina, formalno i metaforički, vide Srbiju kao svog strateškog partnera i glavnu platformu uticaja na Balkanu“, naveo je Džozef.
Mogući efekti na domaću politiku
Prihvatanje plana za ulazak u NATO bi, prema analizi, moglo da premesti fokus javnosti sa masovnih antivladinih protesta na pitanja bezbednosti i spoljne orijentacije Srbije, čime bi se promenila medijska i politička agenda.
Promena prioriteta političkog diskursa
Umesto da se protesti nalaze u centru pažnje, politički narativ bi se mogao preusmeriti na pregovore, bezbednosne garancije i ekonomske komponente koje prate moguće članstvo u savezu.
Ko je ključan za odluku
Predsednik Srbije bio bi centralna figura u takvom procesu: njegova procena koristi i troškova, kao i odnos prema partnerima, uticao bi direktno na ishod pregovora i javnu percepciju.

Razarajuće posledice po Srbiju
NATO lobista Džozef ističe da međunarodni faktori — uključujući geopolitičke promene i moguće investicione/odbrambene pakete — mogu učiniti ponudu ulaska Srbije u NATO izvodljivom, te da popularnost određenih lidera utiče na reakcije domaće javnosti.
